Nacionalna zaklada

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva podržava provedbu projekta " Znanje-Mogućnost-Sinergija"  kroz osiguranje sredstava za međufinanciranje.

Obilježavanje obljetnice stupanja na snagu Konvencije o kazetnom streljivu
 
U Rovinju, 1. kolovoza 2015. godine obilježit će se obljetnica stupanja na snagu Konvencije o kazetnom streljivu u organizaciji udruge Mine Aid, u suradnji s Centrom MARE, Zakladom "Hrvatska bez mina“ i  Invalidskim odbojkaškim klubom "Zagreb" te Hrvatskim centrom za razminiranje i Uredom za razminiranje VRH.
U tu svrhu, Invalidski odbojkaški klub "Zagreb", čiji članovi su ujedno osobe stradale od mina i kazetnog streljiva, održat će pokaznu utakmicu sjedeće odbojke s ciljem promicanje pozitivne percepcije i važnosti socijalne integracije stradalnika, odnosno osoba s invaliditetom općenito. 
Istovremeno građane će se informirati o opasnostima od minsko eksplozivnih sredstava (MES) i neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS), te važnosti protuminskog djelovanja u RH. Kupnjom knjige „Crveni fićo“  Žarka Plevnika i sami će moći doprinijeti razminiranju, budući da je cijeli prihod od knjige namijenjen razminiranju Hrvatske.
Također, u poslijepodnevnim satima održati će se okrugli stol na temu: “Obveze, postignuća i utjecaj Konvencije o kazetnom streljivu” kojim se želi istaknuti problematika MESa i NUSa, obveze i povezanost Konvencije s drugim srodnim konvencijama. Okruglom stolu prisustvovati će predstavnici civilnog i vladinog sektora te će cjelokupni događaj ujedno biti i najava 1. Pregledne konferencije država članica Konvencije o kazetnom streljivu, koja će se održati 7.-11. rujna 2015. godine u Dubrovniku.
Pozivamo građane i posjetitelje da svojom prisutnošću obilježe obljetnicu, pruže podršku humanitarnoj akciji razminiranja Hrvatske i integraciji stradalnika u društvo.
78312667 600x600

Znamo li tko su osobe stradale od mina i kazetnog streljiva?!

 

Konvencija o kazetnom streljivu

Svaka država stranka poduzet će sve napore da prikupi pouzdane relevantne podatke u pogledu žrtava kazetnog streljiva.“

                                                                                

Baza podataka osoba stradalih od mina i kazetnog streljiva obveza je RH koja proizlazi iz Konvencije o kazetnom streljivu i Ottawske konvencije te njenih popratnih akcijskih planova. Značaj izrade baze podataka višestruki je upravo zbog važnosti razumijevanja opsega problema s kojim se država suočava te identificiranja potreba stradalnika s ciljem kreiranja budućih planova psihosocijalne i ekonomske podrške.

Nažalost RH još uvijek ne posjeduje jedinstvenu bazu, pa samim time ni odgovarajući uvid u problematiku. No, napravljeni su brojni napori, kako civilnog tako i vladinog sektora, kako bi započeo proces izrade jedinstvene baze podataka o osobama stradalim od MES-a i NUS-a.

Maja Dundov Galli, viša savjetnica za međunarodne odnose i EU fondove pri HCR-u navodi kako je provedeno niz koraka, formirana je radna skupina koja radi na izradi Baze podataka, te usporedba podataka postojećih baza, npr. HCR, MUP, Ministarstvo zdravlja i drugih institucija. Temeljem analize podataka od 1996-2014.g identificirane su 842 osobe koje su stradale pri čemu je njih 180 smrtno stradalo. Od navedenih 842 osobe njih 677 su civilne žrtve a 165 osoba pripada ostalim kategorijama (pirotehničari, branitelji,vojnici, djelatnici specijalnih postrojbi, djelatnici UN-a itd). Nadalje od početka Domovinskog rata pa do njegovog službenog završetka (1991-1996.) po saznanjima HCR-a, a temeljem evidencija institucija koje su potpisnice Sporazuma o suradnji i razmjeni podataka za MES i NUS, od posljedica minsko-eksplozivnih naprava stradalo je oko 3200 osoba. No, taj je broj podložan promjenama s obzirom da nije bio predmet detaljne analize u proteklom periodu. Nadalje izrađen je Upitnik koji će biti temeljni dokument za prikupljanje podataka na terenu, a s tim u vezi izrađen je i Idejni projekt Izrade sustavnog aplikacijskog rješenja za vođenje zbirke podataka te nabavljena informatička oprema. Također, napravljen je plan terenskog dubinskog ispitivanja stradalnika i članova njihovih obitelji, u prvoj fazi za cca  700 osoba, i to po županijama koje su bile najviše minski zagađene i imaju najveći broj žrtava. U narednom periodu se očekuje i zaokruživanje budžeta koji je potreban za provedbu terenskog rada.

Kao jedan od najznačajnijih rezultata ove baze očekuje se upravo dobivanje informacija koje će omogućiti planiranje vrsta i broja podrške vezane uz zapošljavanje, školovanje, medicinske i ine potrebe stradalnika sa konačnom svrhom cjelokupne integracije osoba s invaliditetom u društvo.

Do sada smo imali bazu minskih incidenta, a sada ćemo imati novu bazu, bazu osoba stradalih od MES-a i NUS-a, rekao je Dražen Šimunović, načelnik odjela za edukaciju i pomoć minskim žrtvama.

Kako bi se što prije mogla izraditi baza, svi stradalnici mogu se i sami javiti u ured Hrvatskog centra za razminiranje na broj telefona: 044 554 151 ili u Ured za razminiranje na broj telefona: 01 6303 990, te na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..">

IMG 8711

 

 

 

 

Priča Dragana Matića


Unatoč poteškoćama život s invaliditetom može biti prepun optimizma.
Četrdesettrogodišnji Dragan Matić, stradao je tijekom Domovinskog rata kao izviđač HVO-a, 1992. godine. Amputirane su mu obje potkoljenice, nakon čega je uslijedilo dugotrajno liječenje i oporavak. Prvi put je uspio ustati sa štakama tek nakon 2 mjeseca oporavka. Posljedice stradavanja osjeća i danas. Svaka promjena kilaže uzrokuje mu pomicanje proteza, a nekvalitetne proteze ili dugotrajni napori izazivaju nelagodu i bolove.
Unatoč tome, optimističan i vedri Dragan usmjeren je samo na ono pozitivno u svojem životu. Iako je stradao kao dvadesetogodišnji mladić, kako sam kaže, brzo se je pomirio sa situacijom, a njegovo najljepše životno razdoblje započelo je upravo nakon stradavanja. Ubrzo je upoznao svoju suprugu, s 23 godine postao je otac najstarijeg sina, a danas s ponosom ističe kako je otac troje djece.
S obzirom da uvijek naglašava kako granice postoje samo u glavi, velika ljubav prema sportu potaknula ga je da ih pomakne.
Tijekom 1992. godine trenirao je sjedeću odbojku s ekipom „Hrabri“ te je 1996. godine u Kninu i sam pokušao osnovati klub, no u tom trenutku i nije bilo interesa.
Upornost i sportski duh natjerali su ga da pokuša ponovo, te 2007. godine osniva Klub sjedeće odbojke „Knin“. Ovaj put, odaziv je bio odličan. Danas imaju 22 aktivna člana, natječu se u prvoj ligi Hrvatske, a dosadašnji najbolji rezultat je osvojeno 2. mjesto na kupu u Splitu.
Sport i natjecanje ga izuzetno vesele, a treninzi koji su tijekom natjecanja i svakodnevni, nimalo mu nisu naporni.
Ističe kako u njegovom životu neugodnosti i barijere ne postoje. Sav svoj život izgradio je u pozitivnom tonu. Iz svake situacije uzima samo ono najbolje, a umjesto ogorčenosti odlučio je odabrati sreću.

matic1matic2

matic3

 

 

 

Opasna ostavština 2. Svjetskog rata

Priča našeg proslavljenog paraolimpijca Roka Mikelina Opare pokazuje kako minsko eksplozivna sredstva i neeksplodirana ubojita sredstva nisu samo opasnost novijeg razdoblja.

Roko je nastradao kao 11 godišnji dječak, 1972. godine, od bombe zaostale iz 2. Svjetskog rata. Vrlo dobro pamti datum i dan u tjednu kada je s četvoricom prijatelja na području Primoštena pronašao eksplozivnu napravu. Jedan od prijatelja smrtno je stradao, a on sam zadobio je teške tjelesne ozljede te ostao bez obje ruke i natkoljenice.

Njegova izrazita hrabrost, upornost i nesalomljiv duh pomogli su mu da se uhvati u koštac sa svim životnim izazovima. Pomaknuo je granicu prvotno u svakodnevnim situacijama, a zatim sa svojim izuzetnim sportskim postignućima.

U  34 godine aktivne sportske karijere, sudjelovao je na 15 svjetskih i europskih natjecanja, te na 5 paraolimpijada. Nositelj je 8 olimpijskih medalja; 1 zlatne, 3 srebrne i 4 brončane. Bio je europski i svjetski prvak u plivanju, a 1987. godine na Svjetskome plivačkom prvenstvu u Parizu osim osvojene titule svjetskoga prvaka  postavio je i svjetski rekord.

Danas je kao što i sam kaže u zasluženoj sportskoj mirovini, no sport je i dalje dio njegove svakodnevnice. Pomoćni je trener ženske reprezentacije u sjedećoj odbojci, koja unatoč tome što postoji tek 2,5 godine, već drugi put sudjeluje na europskom prvenstvu.

Vedrog i veselog duha, rado se odaziva sportsko-humanitarnim akcijama i time pridonosi jačanju svijesti građana i boljoj integraciji osoba s invaliditetom u društvo.

IMG 8929 Roko Mikelin OparaIMG 8926 Roko Mikelin Opara

IMG 8928 Roko Mikelin OparaIMG 8929 Roko Mikelin Opara

 

 

 

Stranica 5 od 16