Nacionalna zaklada

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva podržava provedbu projekta " Znanje-Mogućnost-Sinergija"  kroz osiguranje sredstava za međufinanciranje.

HRVATSKA ZBOG MINA GODIŠNJE GUBI VIŠE OD 500 MILIJUNA €

Zagađenost minama, osim socijalnog, predstavlja i velik gospodarski problem. U Hrvatskoj od ukupne minski zagađene površine 84,3% odnosi se na šume, 15,4 % na poljoprivredno zemljište i 0,3% na ostalo. Iako je Hrvatska nadaleko poznata kao zemlja koja svojom prirodnom ljepotom oduzima dah, 50 četvornih kilometara minski zagađenog prostora odnosi se  na zaštićena područja: Nacionalni park Paklenica, Park prirode Kopački rit, Park prirode Velebit, Park prirode Lonjsko polje, Park prirode Papuk.

Sve dok je Hrvatska i dalje zagađena minama i drugim neeksplodiranim ubojnim sredstvima, postoji dojam da rat nije u potpunosti završio, ratne rane još su nezacijeljene, a pomirenje i svaki nastavak normalnog života čini se i dalje kao krhki i daleki cilj.

Hrvatska je odlučna ispuniti svoj rok za razminiranje prema Ottawskoj konvenciji do 1. ožujka 2019. Važnije za Hrvatsku, od ispunjavanja samog roka, jest činjenica da bi dosadašnje zagađene površine mogle biti stavljene na korištenje kako pojedincima, tako i društvu u cjelini, a kao prijeko potrebni resursi koji čekaju svoju profitabilnu komercijalni upotrebu direktno bi utjecali na gospodarski rast.

Zbog minske zagađenosti, godišnji gospodarski gubitak procjenjuje se na oko 170 milijuna eura u šumarstvu, dok je u poljoprivrednom sektoru oko 30 milijuna eura godišnje. U poljoprivredi procjena ovih gubitaka temelji na uzgoju kultura prije Domovinskog rata, kao što su žitarice pšenica, kukuruz, krumpir, duhan - za koje se smatra da su uglavnom niske dobiti. No, ako se uzme u obzir uzgoj voća, povrća, grožđa i drugih profitabilnijih kultura koji bi mogle i trebale zamijeniti neke manje profitabilne kulture, gubitak zbog miniranih zemljišta u poljoprivredi je zapravo mnogo veći i od 70 milijuna eura godišnje.

Ostali mjerljivi materijalni gubici kao rezultat kontinuirane prisutnosti mina su: širenje bolesti poput ptičje gripe i svinjske kuge;  ilegalna sječa  šuma; krivolov (divljač ili ribe); crno tržište roba, kao i trgovina ljudima. Gubici  za gospodarstvo procjenjuju se na 250 milijuna eura godišnje.

Minski sumnjiva poljoprivredna zemljišta imaju veliko gospodarsko značenje, budući da se radi o zemljištu koje je ekološko, bez upotrebe pesticida i kako takvo idealno je za ekološkog uzgoj i proizvodnju meda, mlijeka i mliječnih proizvoda te mesa iz ekološkog uzgoja koji donose veći profit i na nacionalnim i međunarodnim tržištima te samim time takvo zemljište ima dodatnu ekonomsku vrijednost.
Povećanjem prihoda od poljoprivrede zaustavila bi se depopulacije ruralnih područja, čak bi moglo doći i  do povratka, iz grada, mladih obitelji željnih zdravijeg načina života. Primjer toga je Istra, u čije vinograde su se vratili mladi i obrazovani ljudi, a istarska vina postala su prepoznatljiva i nagrađivana na međunarodnom tržištu.

Prema Hrvatskom centru za razminiranje, u posljednjih 16 godina oko 60-65% od minski sumnjivog ili minski zagađenog područja je razminirano ili nakon temeljite provjere proglašeno sigurnim. Dosadašnji trošak razminiranja Hrvatske iznosi oko 4,3 milijarde kuna ili  560 milijuna eura.

500egubitak