Nacionalna zaklada

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva podržava provedbu projekta " Znanje-Mogućnost-Sinergija"  kroz osiguranje sredstava za međufinanciranje.

SAJAM POSLOVA U SISKU

Dana 6.10.2015. s početkom u 11 sati u Sisku održan je Sajam poslova na kojem je sudjelovala udruga MINE AID u okviru projekta „ZNANJE-MOGUĆNOST-SINERGIJA“.
Svrha Sajma je omogućiti izravan kontakt poslodavaca s onima koji traže posao i nalaze se na tržištu rada. Stoga su su tijekom trajanja Sajma nezaposlene osobe i ostali koji traže posao uključujući osobe u sustavu obrazovanja mogli na jednome mjestu upoznati s potrebama na tržištu rada, zahtjevima poslova i vještinama koje poslodavci traže od budućih radnika.

sajamposlova11 sajamposlova08

sajamposlova05 sajamposlova07

Europski tjedan mobilnosti

Dana 22.09.2015. MINE AID i korisnici projekta „KOS“ koji pohađaju certificirane izobrazbe kao volonteri sudjelovali su na obilježavanju Europskog tjedna mobilnosti s informativnim štandom na sisačkoj tržnici Kontroba. Ovim danom nastoje se podsjetiti svi sugrađani da među njima žive i osobe s invaliditetom, te da je bitna odrednica društvene odgovornosti stvaranje društva jednakih mogućnosti.

tjedanmobilnosti

OKO 185 MILIJUNA EURA OD ESI FONDOVA ZA RAZMINIRANJE HRVATSKE


Hrvatska ima sposobnost i znanje da u potpunosti razminira svoj državni teritorij. Na raspolaganju trenutno imamo oko 645 pirotehničara, 56 strojeva za razminiranje i 20 pasa obučenih za razminiranje. Međutim, nedostaje financijskih sredstava za primjenu tih kapaciteta u punom opsegu, što je rezultiralo kašnjenjem Hrvatske s ispunjavanjem svojih obveza sukladno Ottawskoj konvenciji .
Od ukupnih sredstava za razminiranje, hrvatska Vlada u svom proračunu osigurava 59%; još 20% dolazi iz javnih poduzeća, 6% od Svjetske banke i IPA projekata te 15% od donacija od kojih polovica dolazi iz SAD-a. Unatoč svemu, ta sredstva nisu dostatna, kako bi se Hrvatska razminirala u roku, do 1. ožujka 2019. godine.
Sukladno tome, da bi se povećala potrebna sredstva, razminiranje je trebalo biti prepoznato kao ključan faktor i preduvjet za daljnji razvoj Republike Hrvatske i kao takvo uvršteno u strateške dokumente za korištenje strukturnih fondova koje RH potpisuje sa Europskom komisijom, kroz pripremu i provedbu projekta financiranih iz EU fondova.
Početni, negativni, stav Europske Komisije prema razminiranju, kao netipičnom trošku projekata financiranih iz EU fondova, promijenjen je nakon obrazloženja ravnateljice Ureda za razminiranje Vlade RH Dijane Pleština, da je razminiranje osnovni preduvjet ravnopravnog i integriranog razvoja Hrvatske. Predstavljena je detaljna analiza minske zagađenosti u Hrvatskoj, njezine posljedice u tri aspekta razvoja (ekonomski, socijalni i politički), obrazloženje zašto razminiranje mora biti uvršteno kao prihvatljiv trošak unutar strukturnih fondova u Hrvatskoj, te zašto se mora smatrati ključanim faktorom unutar tih programa i kao preduvjet za pripremu projektnog područja.
Ured za razmiranje je dobio podršku Europske komisije te odobrenje da se minski problem prepozna kao ključna prepreka za budući razvoj države i kao takav bude uvršten u strategije za korištenje strukturnih fondova.
Oko 185 milijuna eura od ESI fondova osigurat će se putem projekata usmjerenih na razvoj manje razvijenih područja ili regija u Hrvatskoj i to na način da svaki razvojni projekt na minski sumnjivom području mora uključiti i kompletnu provjeru te, po potrebi, razminiranje kao preduvjet početka projekta, dok će hrvatska Vlada osigurati kroz svoj proračun oko 195 milijuna eura potrebnih za razminiranje ostatka Hrvatske.

185mil

 

 

Prvu preglednu konferenciju Konvencije o kazetnom streljivu obilježilo pristupanje novih država i oštra osuda nedavnog korištenja kazetnog streljiva

 

Započela je Prva pregledna konferencija Konvencije o kazetnom streljivu u Dubrovniku, 7.-11.2015.godine. U svom uvodnom govoru, premijer Hrvatske Zoran Milanović, pozvao je sve zemlje da odbace svaki oblik korištenja kazetnog streljiva i pridružite se Konvenciji o kazetnom streljivu, te se tako pridružio porukama Koalicije za kazetno streljivo (CMC).

Na konferenciji sudjeluju predstavnici vlada i civilnog društva iz oko 100 zemalja svijeta. Hrvatska, domaćin konferencije, i sama je bila žrtva kazetnog streljiva, te je snažan zagovornik globalne zabrane oružja.

Miguel Gonzale, ministar vanjskih poslova Kostarike, zemlje koja je do sada predsjedavala Konvencijom rekao je: "Mi ne možemo šutjeti protiv nedavne upotrebe kazetnog streljiva, moramo biti glas žrtava. Stigma je ključna da bi se ovo oružje prestalo koristiti“.

Tijekom ovog tjedna Države stranke, članovi Koalicije za kazetno streljivo uključujući i osobe koje su stradale, pratiti će napredak postignut u području uništavanja uskladištenih zaliha kazetnog streljiva, čišćenja kontaminiranih područja i pružanju podrške stradalnicima u posljednjih pet godina od kada je Konvencija stupila na snagu, kao i rješavanja problematike vezane uz novu upotrebu kazetnog streljiva.

"Svako korištenje kazetnog streljiva je zločin", rekao je ambasador Koalicije za kazetno streljivo Branislav Kapetanović u svom uvodnom obraćanju te dodatno naglasio: "Neprihvatljivo je koristiti oružje koje neselektivno ozljeđuje i ubija civile. Očekujemo da će države tijekom ovog tjedna podići glas protiv bilo kakve upotrebe, od strane bilo koga i bilo gdje“.

Izvješće o kazetnom streljivu za 2014 godinu, koje je ujedno oblik nadzora nad provedbom Konvencije, objavljeno je 3. rujna 2015. godine. Izvješće istovremeno naglašava uspjehe ostvarene u prvih pet godina Konvencije kao i ozbiljnu zabrinutost zbog nove upotrebe oružja u Libiji, Sudanu, Siriji, Ukrajini i Jemenu tijekom protekle godine. Iznimno je zabrinjavajući broj novih žrtava pri čemu podaci govore da je gotovo 2000 osoba stradalo samo u Siriji od 2012. godine. Stoga, i dalje su civili ti koji su najviše pogođeni kazetnim streljivom, 92% prema Izvješću o kazetnom streljivu, a polovica poginulih i ozlijeđenih su djeca.

Nijedna od 117 država stranaka i potpisnica Konvencije o kazetnom streljivu nije koristila ovo oružje ili sudjelovala u bilo kakvim zabranjenim aktivnostima od kada je Konvencije stupila na snagu 2010. godine. Do sada je uništeno 160 milijuna kazetnih bombi, očišćeno više od 255 km2 zemlje i pružena podrška stradalnicima. Osam država stranka Konvencije već su uspjele u potpunosti očistiti svoju zemlju od smrtonosnih ostataka kazetnog streljiva.

Većina od 117 zemalja država stranaka i potpisnica Konvencije, uključujući i devet novih država koje su pristupile u protekloj godini, prisutne su danas na Prvoj preglednoj konferenciji.

Konvencija o kazetnom streljivu zabranjuje upotrebu kazetnog streljiva, te zahtijeva uništavanje uskladištenih zaliha u roku od osam godina kao i čišćenje kontaminiranih područja u roku od 10 godina, te osiguravanje odgovarajuće i sveobuhvatne podrške stradalnicima.

 

konfdub

 

 

Stranica 3 od 16