Nacionalna zaklada

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva podržava provedbu projekta " Znanje-Mogućnost-Sinergija"  kroz osiguranje sredstava za međufinanciranje.

HRVATSKA ZBOG MINA GODIŠNJE GUBI VIŠE OD 500 MILIJUNA €

Zagađenost minama, osim socijalnog, predstavlja i velik gospodarski problem. U Hrvatskoj od ukupne minski zagađene površine 84,3% odnosi se na šume, 15,4 % na poljoprivredno zemljište i 0,3% na ostalo. Iako je Hrvatska nadaleko poznata kao zemlja koja svojom prirodnom ljepotom oduzima dah, 50 četvornih kilometara minski zagađenog prostora odnosi se  na zaštićena područja: Nacionalni park Paklenica, Park prirode Kopački rit, Park prirode Velebit, Park prirode Lonjsko polje, Park prirode Papuk.

Sve dok je Hrvatska i dalje zagađena minama i drugim neeksplodiranim ubojnim sredstvima, postoji dojam da rat nije u potpunosti završio, ratne rane još su nezacijeljene, a pomirenje i svaki nastavak normalnog života čini se i dalje kao krhki i daleki cilj.

Hrvatska je odlučna ispuniti svoj rok za razminiranje prema Ottawskoj konvenciji do 1. ožujka 2019. Važnije za Hrvatsku, od ispunjavanja samog roka, jest činjenica da bi dosadašnje zagađene površine mogle biti stavljene na korištenje kako pojedincima, tako i društvu u cjelini, a kao prijeko potrebni resursi koji čekaju svoju profitabilnu komercijalni upotrebu direktno bi utjecali na gospodarski rast.

Zbog minske zagađenosti, godišnji gospodarski gubitak procjenjuje se na oko 170 milijuna eura u šumarstvu, dok je u poljoprivrednom sektoru oko 30 milijuna eura godišnje. U poljoprivredi procjena ovih gubitaka temelji na uzgoju kultura prije Domovinskog rata, kao što su žitarice pšenica, kukuruz, krumpir, duhan - za koje se smatra da su uglavnom niske dobiti. No, ako se uzme u obzir uzgoj voća, povrća, grožđa i drugih profitabilnijih kultura koji bi mogle i trebale zamijeniti neke manje profitabilne kulture, gubitak zbog miniranih zemljišta u poljoprivredi je zapravo mnogo veći i od 70 milijuna eura godišnje.

Ostali mjerljivi materijalni gubici kao rezultat kontinuirane prisutnosti mina su: širenje bolesti poput ptičje gripe i svinjske kuge;  ilegalna sječa  šuma; krivolov (divljač ili ribe); crno tržište roba, kao i trgovina ljudima. Gubici  za gospodarstvo procjenjuju se na 250 milijuna eura godišnje.

Minski sumnjiva poljoprivredna zemljišta imaju veliko gospodarsko značenje, budući da se radi o zemljištu koje je ekološko, bez upotrebe pesticida i kako takvo idealno je za ekološkog uzgoj i proizvodnju meda, mlijeka i mliječnih proizvoda te mesa iz ekološkog uzgoja koji donose veći profit i na nacionalnim i međunarodnim tržištima te samim time takvo zemljište ima dodatnu ekonomsku vrijednost.
Povećanjem prihoda od poljoprivrede zaustavila bi se depopulacije ruralnih područja, čak bi moglo doći i  do povratka, iz grada, mladih obitelji željnih zdravijeg načina života. Primjer toga je Istra, u čije vinograde su se vratili mladi i obrazovani ljudi, a istarska vina postala su prepoznatljiva i nagrađivana na međunarodnom tržištu.

Prema Hrvatskom centru za razminiranje, u posljednjih 16 godina oko 60-65% od minski sumnjivog ili minski zagađenog područja je razminirano ili nakon temeljite provjere proglašeno sigurnim. Dosadašnji trošak razminiranja Hrvatske iznosi oko 4,3 milijarde kuna ili  560 milijuna eura.

500egubitak

Obaveze Hrvatske prema Konvenciji o Kazetnom streljivu

U Ženevi su od 22. do 26. lipnja 2015. godine, održani redovni polugodišnji sastanci Konvencije o kazetnom streljivu i Ottawske konvencije. Kao jedina država članica EU koja ima problem mina, Hrvatska ima specifičnu ulogu na području protuminskog djelovanja - rješavanje vlastitog minskog problema te pružanje drugim ostalim zemljama koje sesuočavaju s istim problemom.
U okviru rasprave o usklađenosti s odredbama i obavezama Konvencije o kazetnom streljivu, ravnateljica Ureda za razminiranje, prof. dr. sc. Diana Pleština, iznijela je službeni stav kako je korištenje takvog nehumanog oružja neprihvatljivo za Republiku Hrvatsku, te je pritom javno osudila korištenje kazetnog streljiva u Jemenu, Siriji, Ukrajini, Libiji i Sudanu.
Hrvatska je Konvenciju o kazetnom streljivu ratificirala 5. lipnja 2009. godine, čime je prihvatila i obveze koje proizlaze iz Konvencije:
- zabrana korištenja, proizvodnje, prijenosa i skladištenja kazetnog streljiva;
- uništenje uskladištenog kazetnog streljiva u roku od 8 godina;
- identificiranje i čišćenje zagađenih područja u roku od 10 godina;
- odgovarajuća podrška ugroženim zajednicama i stradalnicima s ciljem njihova uključivanja u društvo i ostvarenja temeljnih ljudskih prava.
Sukladno tome, Hrvatska je obvezna uništiti zalihe kazetnog streljiva do 2018. godine, dok je rok za čišćenje zagađenih područja 2020. godina.

Prema riječima Hrvoja Debača, savjetnika u Uredu za razminiranje Vlade RH, trenutno u Hrvatskoj postoji oko 3 četvorna km zagađena kazetnim streljivom. Iako se to čini kao relativno malen prostor u odnosu na ukupnu minski sumnjivu površinu na prostoru Republike Hrvatske koja iznosi 515 četvornih kilometara, radi se o izuzetno nepristupačnom krševitom terenu do kojeg se ne može doći strojevima. Kod identifikacije prostora zagađenog kazetnim streljivom, za razliku od mina, dodatna otegotna okolnost je što ne postoje minski zapisi.
Kazetno streljivo sadrži desetke ili stotine malih eksplozivnih punjenja - bombica, (tzv. zvončića), a projektirano je za raspršivanje i djelovanje na površini veličine nekoliko nogometnih igrališta. Ostaci streljiva često ne detoniraju nakon udara, a neeksplodirano kazetno streljivo predstavlja opasnost za stanovništvo još dugo nakon korištenja. Osim toga, neeksplodirano kazetno streljivo izuzetno je nestabilno, što dodatno otežava njihovo deaktiviranje.
Oko 120 tona uskladištenog kazetnog streljiva u Hrvatskoj, pohranjeno je na 3 različite lokacije i sukladno propisima, odvojeno od drugog streljiva te čeka na uništenje. Zbog delikatnog procesa uništavanja uskladištenog kazetnog streljiva te nedovoljnog broja ljudstva, proces uništavanja i zbrinjavanja kazetnog streljiva teče sporije nego što je prvobitno planirano. Tijekom deaktivacije jednog takvog opasnog sredstva, u srpnju 2013. godine u VSK Pađene, smrtno je stradao iskusni pirotehničar Marko Odžak, a dvojica njegovih kolega su lakše, odnosno teže, ozlijeđeni.
Uništavanje se provodi sukladno postojećim standardnim operativnim postupcima, koji su usklađeni sa zakonskim propisima iz područja zaštite okoliša i zdravlja ljudi.
Hrvoje Debač, savjetnik u Uredu za razminiranje Vlade RH, navodi da je jedna od obaveza prema KKS i izrada baze podataka osoba stradalih od mina i kazetnog streljiva koja nažalost još nije završena, ali se na njoj intenzivno radi i očekuje se da će biti tijekom 2016.godine. Jedan od najznačajnijih ciljeva ove baze je identificiranje potreba stradalnika u svrhu kreiranja budućih planova psihosocijalne i ekonomske podrške, kao što su podrške vezane uz zapošljavanje, školovanje, medicinske i slične potrebe, a što bi trebalo rezultirati potpunom integracijom osoba s invaliditetom u društvo.

debac

Najugroženija skupina od minskog stradavanja u Hrvatskoj su lovci i vatrogasci

Tijekom humanitarno-sportske akcije u Drnišu, razgovarali smo s Draženom Šimunovićem, načelnikom Odjela za edukaciju i pomoć minskim žrtvama Hrvatskog centra za razminiranje, o najugroženijim skupinama koje često dolaze u blizinu minski sumnjivih područja.

Iako su danas uglavnom dobro educirani, pa čak i od velike pomoći, lovci i dalje spadaju u najugroženiji skupinu, najčešće zbog ulaska lovačkih pasa ili lovine u minsko polje ili minsko sumnjivo područje. Dogodi li se, pri tome, aktivacija eksplozivnog sredstva, područje od 50, 100, pa čak i 300 metara udaljenosti zona je u kojoj postoji velika opasnost od stradavanja.

Najveći problem predstavljaju krivolovci, koji osim što su i sami ugroženi, često eksplozivna sredstva koriste u krivolovu.

Druga najugroženija skupina su vatrogasci. Prilikom gašenja požara pritisak vode često može aktivirati mine, iako pojedina eksplozivna sredstva može aktivirati i sama vatra.

Slijede šumari, ribiči, planinari, planinski vodiči, sakupljači drva, gljiva i šumskih plodova.

Djeca, ukoliko ih se pravilno educira, u pravilu, pamte postupak i čvrsto ga se drže. Provedbom edukacije, u Hrvatskoj je znatno smanjeno stradavanje djece. Od 2004. godine u Hrvatskoj niti jedno dijete nije stradalo na minski sumnjivim područjima.

Gospodin Šimunović, apelira na građane neka ne ulaze u minska polja i minski sumnjiva područja, te neka se ponašaju odgovorno i ne uklanjaju znakove opasnosti. Znakove opasnosti od mina treba poštovati, a svako uklanjanje dovodi druge u životnu opasnost.

Ukoliko vam se dogodi da se nehotice nađete na takvom području, jedino što možete učiniti je pozvati u pomoć na brojeve telefona 112 ili 192. Svaki povratak predstavlja veliki rizik.

Također, ukoliko pronađete minsko eksplozivno sredstvo ili neeksplodirano ubojito sredstvo, nikako ih ne dirajte, područje označite i pozovite pomoć, a samo razminiranje prepustite stručnjacima.

Važno je biti svjestan minske opasnosti, jer svako nepoštovanje ovih navoda može biti kobno.

Oprez mine


Obilježavanje 5. godišnjice stupanja na snagu Konvencije o kazetnom streljivu

-       Ured za razminiranje osigurao 75 milijuna eura za razminiranje cjelokupnoga miniranoga ili minski sumnjivog poljoprivrednog zemljišta u RH do 2019.

U Rovinju, 1. kolovoza 2015. godine, obilježena je peta godišnjica stupanja na snagu Konvencije o kazetnom streljivu u organizaciji udruge Mine Aid, u suradnji s Centrom M.A.R.E., Zakladom "Hrvatska bez mina“ i  Invalidskim odbojkaškim klubom "Zagreb" te Hrvatskim centrom za razminiranje i Uredom za razminiranje Vlade RH.

Događaj je započeo u 10 sati na Trgu maršala Tita gdje su članovi Invalidskoga odbojkaškog kluba "Zagreb" održali pokaznu utakmicu sjedeće odbojke s ciljem promicanja pozitivne percepcije i važnosti socijalne integracije osoba s invaliditetom. U samu igru uključili su se prolaznici te predstavnici udruge Mine Aid, Centra M.A.R.E., Zaklade HBM te ravnateljica Ureda za razminiranje Dijana Pleština.

U popodnevnim satima u Centru M.A.R.E. održan je okrugli stol na temu: “Obveze, postignuća i utjecaj Konvencije o kazetnom streljivu” s ciljem podizanja svijesti o problematici MES-a i NUS-a, obveza i povezanosti Konvencije s drugim srodnim konvencijama. Predstavnici nevladinog i vladinog sektora zaključili su kako je još dosta izazova kada su u pitanju potpuno razminiranje Hrvatske te puno ostvarenje svih ljudskih prava osoba s invaliditetom! No, pozitivna vijest je da je Ured za razminiranje sudjelovao u izradi strateških dokumenata koje RH potpisuje s Europskom komisijom i tako omogućio kreiranje Tip operacije 5.2.2. razminiranje poljoprivrednih zemljišta koja s ukupnom alokacijom od 75 milijuna eura otvara mogućnost za razminiranje cjelokupnoga poljoprivrednog zemljišta u RH. U pripremi je također projekt razminiranja i obnova šuma u Parku prirode Kopački rit indikativne vrijednosti 40 milijuna eura te drugi kao što je projekt socio-ekonomske reintegracije osoba stradalih od MES-a i NUS-a koji će se financirati sredstvima Švicarsko-hrvatskog programa suradnje na smanjenju ekonomskih i socijalnih nejednakosti unutar proširene Europske unije.

rv1

rv2

rv3

 

Stranica 4 od 16