Nacionalna zaklada

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva podržava provedbu projekta " Znanje-Mogućnost-Sinergija"  kroz osiguranje sredstava za međufinanciranje.

Obaveze Hrvatske prema Konvenciji o Kazetnom streljivu

U Ženevi su od 22. do 26. lipnja 2015. godine, održani redovni polugodišnji sastanci Konvencije o kazetnom streljivu i Ottawske konvencije. Kao jedina država članica EU koja ima problem mina, Hrvatska ima specifičnu ulogu na području protuminskog djelovanja - rješavanje vlastitog minskog problema te pružanje drugim ostalim zemljama koje sesuočavaju s istim problemom.
U okviru rasprave o usklađenosti s odredbama i obavezama Konvencije o kazetnom streljivu, ravnateljica Ureda za razminiranje, prof. dr. sc. Diana Pleština, iznijela je službeni stav kako je korištenje takvog nehumanog oružja neprihvatljivo za Republiku Hrvatsku, te je pritom javno osudila korištenje kazetnog streljiva u Jemenu, Siriji, Ukrajini, Libiji i Sudanu.
Hrvatska je Konvenciju o kazetnom streljivu ratificirala 5. lipnja 2009. godine, čime je prihvatila i obveze koje proizlaze iz Konvencije:
- zabrana korištenja, proizvodnje, prijenosa i skladištenja kazetnog streljiva;
- uništenje uskladištenog kazetnog streljiva u roku od 8 godina;
- identificiranje i čišćenje zagađenih područja u roku od 10 godina;
- odgovarajuća podrška ugroženim zajednicama i stradalnicima s ciljem njihova uključivanja u društvo i ostvarenja temeljnih ljudskih prava.
Sukladno tome, Hrvatska je obvezna uništiti zalihe kazetnog streljiva do 2018. godine, dok je rok za čišćenje zagađenih područja 2020. godina.

Prema riječima Hrvoja Debača, savjetnika u Uredu za razminiranje Vlade RH, trenutno u Hrvatskoj postoji oko 3 četvorna km zagađena kazetnim streljivom. Iako se to čini kao relativno malen prostor u odnosu na ukupnu minski sumnjivu površinu na prostoru Republike Hrvatske koja iznosi 515 četvornih kilometara, radi se o izuzetno nepristupačnom krševitom terenu do kojeg se ne može doći strojevima. Kod identifikacije prostora zagađenog kazetnim streljivom, za razliku od mina, dodatna otegotna okolnost je što ne postoje minski zapisi.
Kazetno streljivo sadrži desetke ili stotine malih eksplozivnih punjenja - bombica, (tzv. zvončića), a projektirano je za raspršivanje i djelovanje na površini veličine nekoliko nogometnih igrališta. Ostaci streljiva često ne detoniraju nakon udara, a neeksplodirano kazetno streljivo predstavlja opasnost za stanovništvo još dugo nakon korištenja. Osim toga, neeksplodirano kazetno streljivo izuzetno je nestabilno, što dodatno otežava njihovo deaktiviranje.
Oko 120 tona uskladištenog kazetnog streljiva u Hrvatskoj, pohranjeno je na 3 različite lokacije i sukladno propisima, odvojeno od drugog streljiva te čeka na uništenje. Zbog delikatnog procesa uništavanja uskladištenog kazetnog streljiva te nedovoljnog broja ljudstva, proces uništavanja i zbrinjavanja kazetnog streljiva teče sporije nego što je prvobitno planirano. Tijekom deaktivacije jednog takvog opasnog sredstva, u srpnju 2013. godine u VSK Pađene, smrtno je stradao iskusni pirotehničar Marko Odžak, a dvojica njegovih kolega su lakše, odnosno teže, ozlijeđeni.
Uništavanje se provodi sukladno postojećim standardnim operativnim postupcima, koji su usklađeni sa zakonskim propisima iz područja zaštite okoliša i zdravlja ljudi.
Hrvoje Debač, savjetnik u Uredu za razminiranje Vlade RH, navodi da je jedna od obaveza prema KKS i izrada baze podataka osoba stradalih od mina i kazetnog streljiva koja nažalost još nije završena, ali se na njoj intenzivno radi i očekuje se da će biti tijekom 2016.godine. Jedan od najznačajnijih ciljeva ove baze je identificiranje potreba stradalnika u svrhu kreiranja budućih planova psihosocijalne i ekonomske podrške, kao što su podrške vezane uz zapošljavanje, školovanje, medicinske i slične potrebe, a što bi trebalo rezultirati potpunom integracijom osoba s invaliditetom u društvo.

debac